Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) i Mreža žena s invaliditetom u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Zagreba organizirali su 24.11.2021. konferenciju “Obiteljsko nasilje nad ženama s invaliditetom – izazov pokretu osoba s invaliditetom, stručnjacima i donositeljima odluka” s ciljem osnaživanja žena s invaliditetom i promicanja ženskih ljudskih prava, na kojoj su sudjelovale predstavnice Saveza OSIT. Izlagači su predstavili sliku obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama s invaliditetom, položaja žena s invaliditetom, a govorili su i o invaliditetu u feminističkoj perspektivi te o pristupu pravima iz Direktive o žrtvama.
Dopredsjednica SOIH-a Marica Mirić otvorila je konferenciju i naglasila da je nasilje nad ženama s invaliditetom veliko, triput veće nego nad tzv. zdravim ženama i da su nasilnici širi spektar osoba, a ne samo članovi obitelji. Dodala je kako su pandemija i zatvaranje imali velik utjecaj na porast nasilja te da žene s invaliditetom nisu mogle prijavljivati nasilje jer je nasilnik bio prisutan. Kao moguće rješenje problema vidi u podizanju svijesti javnosti, ali i sustava.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić istaknula je kako se često zaboravlja na koje sve prepreke osobe s invaliditetom nailaze u životu, a koje nisu nužno samo fizičke prepreke. Naglasila je da neke od svjetskih statistika pokazuju da je 80 posto žena s invaliditetom preživjelo neku vrstu seksualnog nasilja (posebno žene s intelektualnim teškoćama) i kako se ne smije zaboraviti da osobe s invaliditetom imaju jednake potrebe kao i ostali, samo imaju prepreke da ih ostvare.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak putem videoporuke upozorila je kako je prema Zavodu za javno zdravstvo u Hrvatskoj više od 250.000 žena s invaliditetom, a preko 60 posto njih ima ili osnovnoškolsko obrazovanje ili nemaju ni to, što dovodi do toga da imaju niske prihode i egzistencijalno ovise o osobi s kojom žive, a koja često bude i njihov nasilnik.
Umirovljena sutkinja Visokog prekršajnoj suda Branka Žigante Mašić istaknula je kako je potrebno voditi računa o sankcijama za počinitelje, pri čemu novčana sankcija nije najbolje rješenje, već su bolje zabrane približavanja, uznemiravanja, uhođenja, kao i druge mjere koje štite žrtvu i dozvoljavaju joj da uživa puna prava bez umanjenja dostojanstva.
U nastavku su žene s invaliditetom ispričale svoje životne priče i teškoće s kojima se susreću, a predstavnice aktivističkih grupa primjere dobre prakse i što možemo naučiti jedni od drugih.
Po završetku izlaganja održana je Panel rasprava s predstavnicama Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
