{"id":279,"date":"2014-11-06T15:31:16","date_gmt":"2014-11-06T15:31:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.savezosit.hr\/?p=279"},"modified":"2019-03-18T10:58:34","modified_gmt":"2019-03-18T10:58:34","slug":"izdavastvo-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/izdavastvo-2010\/","title":{"rendered":"Publishing 2010"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #808080;\">U sklopu projekta Pitajte nas, odgovorit \u0107emo koji je tijekom 2009. i 2010. godine realiziran u Centru za informativne, savjetovali\u0161ne i edukacijske aktivnosti Saveza, objavljen je priru\u010dnik STILOVI U\u010cENJA &#8211; \u010cAROBNJACI U KOMUNIKACIJI, namijenjen prvenstveno voditeljima klubova za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama\/intelektualnim te\u0161ko\u0107ama.<\/span><\/p>\n<p>Autorice priru\u010dnika su prof.dr.sc. Zrinjka Stan\u010di\u0107, Ana Ivan\u010dan, prof., Dubravka Peri\u0161a, prof. i Elvira Dobri\u0107 Fajl, prof., fok su recenzentice prof.dr.sc. Dubravka Miljkovi\u0107 i prof.dr.sc. Jasmina \u0160krinjar.<\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Prate\u0107i rad svojih \u010dlanica i provode\u0107i vi\u0161egodi\u0161nje edukacijske programe, Hrvatski savez udruga za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama prepoznao je spremnost udruga \u010dlanica na ulaganje sve ve\u0107ih napora u rad klubova za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama\/intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Kao odgovor na potrebe \u010dlanstva u tom smislu, Savez je tijekom dvije godine i putem jednog programa i jednog projekta provodio edukaciju voditelja klubova na temu \u201eStilova u\u010denja&#8221;, \u017eele\u0107i omogu\u0107iti standardizaciju i kvalitativno unaprijediti rad svojih udruga. Svrha edukacije bila je, uz ja\u010danje kapaciteta udruga \u010dlanica, unaprije\u0111enje komunikacije voditelja klubova s korisnicima i suradnicima, stjecanje osnovnih vje\u0161tina prezentacije, razumijevanje stilova u\u010denja i njihove primjene u voditeljskoj i roditeljskoj ulozi, te upotreba koncepta rada na sebi i cjelo\u017eivotnog u\u010denja. Voditelji klubova dosegli su jednu novu razinu potrebe za usavr\u0161avanjem, \u0161to je prirodno slijedilo uznapredovali razvoj i sve samostalnije funkcioniranje mati\u010dnih udruga.<\/span><\/p>\n<p>Ovaj je priru\u010dnik nastao kao rezultat velikog odaziva temeljnih udruga toj edukaciji i na\u0161ih nastojanja da voditeljima klubova i \u010dlanovima klubova, osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama\/intelektualnim te\u0161ko\u0107ama, omogu\u0107imo kori\u0161tenje u\u010dinkovitijih puteva komuniciranja i u\u010denja kojima se osigurava ulaz, izlaz i obrada informacija i spoznaja na vi\u0161e na\u010dina, sasvim prilago\u0111enih i individualiziranih, u cilju o\u010duvanja socijalizacijskih dosega i usvajanja novih vje\u0161tina \u010dlanova klubova, te unaprje\u0111enje komunikacije s roditeljima i suradnicima uklju\u010denima u rad udruga.<\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Zahvaljujemo \u010dlanicama Saveza i voditeljima klubova koji su entuzijasti\u010dno i ambiciozno sudjelovali u projektnim aktivnostima i nesebi\u010dno podijelili svoja znanja i iskustva u radu s \u010dlanovima klubova. Svjedoci smo velike ljubavi, stru\u010dnosti, pozitivne snage i volje s kojom voditelji klubova u na\u0161im udrugama \u010dlanicama pristupaju svome radu s osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama\/intelektualnim te\u0161ko\u0107ama i njihovim obiteljima.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Izuzetna suradnja s autoricama priru\u010dnika i voditeljicama edukacije, te interes voditelja klubova otvara nam brojne mogu\u0107nosti oboga\u0107ivanja postoje\u0107eg programa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Vjerujemo da \u0107e ovaj priru\u010dnik na\u0107i svoje mjesto u prakti\u010dnom radu u udrugama \u010dlanicama Saveza i pokazati se korisnim ne samo voditeljima klubova, nego svim anga\u017eiranima na provo\u0111enju razli\u010ditih aktivnosti u radu s osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama\/intelektualnim te\u0161ko\u0107ama, jednako kao i roditeljima kojima njihova djeca s te\u0161ko\u0107ama u razvoju tek otkrivaju njima zajedni\u010dki svijet.(LV)<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Nijedan \u010dovjek ne mo\u017ee postati bogat,<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">ako sam ne oboga\u0107uje druge.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">(Andrew Carnegie)<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">\u00a0<\/span>Prvi koraci u razvoju slu\u017ebi podr\u0161ke u zajednici zapo\u010deti su po\u010detkom 20. stolje\u0107a, kada se prepoznala potreba za organiziranim oblicima dnevnih aktivnosti za osobe s te\u0161ko\u0107ama koje \u017eive s roditeljima u zajednici. U naprednim dr\u017eavama svijeta (npr. \u0160vedskoj) osnivani su tzv. okupacijski centri (klubovi, dnevni centri i dr.) koji su pru\u017eali raznolike aktivnosti za manje skupine osoba s lak\u0161im intelektualnim te\u0161ko\u0107ama (Nirje, 1999). Budu\u0107i da su u to vrijeme brojne osobe s ve\u0107im intelektualnim te\u0161ko\u0107ama jo\u0161 uvijek boravile u institucijama koje im nisu pru\u017eale velike mogu\u0107nosti aktivnog \u017eivljenja, uslijedile su znatne promjene. Tako su sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a, ponajprije snagom roditeljskih udruga, pokrenute promjene u obliku pru\u017eanja skrbi te prelaska s institucionalnog na u zajednici utemeljen pristup skrbi za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Time je u Europi ozna\u010den za\u010detak izvaninstitucionalnih slu\u017ebi koje su karakterizirane neformalnim pristupom, prilagodljivo\u0161\u0107u i po\u0161tivanjem pojedinca kao osobe. Slu\u017ebe podr\u0161ke u zajednici prolazile su kroz brojne faze razvoja, uzrokovanog ne samo razvojem modela podr\u0161ke u zajednici, ve\u0107 i jasno izra\u017eenim \u017eeljama osoba s ve\u0107im intelektualnim te\u0161ko\u0107ama, \u0161to pridonosi kvaliteti \u017eivljenja korisnika programa (Rozman, 2007).<\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Ti procesi deinstitucionalizacije, iako s odmakom od pola stolje\u0107a, imali su posljedice i na stanje u Hrvatskoj. U na\u0161oj zemlji prepoznajemo, iako ne intenzitetom kojim bismo to \u017eeljeli, da dolazi do uspostave slu\u017ebi koje osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama pru\u017eaju razli\u010dite programe podr\u0161ke u zajednici (stanovanje, dnevne aktivnosti, zapo\u0161ljavanje). Razvoj udruga, klubova i programa u zajednici uz podr\u0161ku rezultat su svekolikih promjena dru\u0161tvene svijesti o pravima osoba s te\u0161ko\u0107ama (Teodorovi\u0107, Bratkovi\u0107, 2001). Upravo o promjenama do kojih je do\u0161lo u stavovima i spremnosti dru\u0161tva ovisi razvoj oblika i kvalitete slu\u017ebi u zajednici, pri \u010demu ovdje izdvajamo djelovanje klubova.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Klubovi kao dragovoljni oblici okupljanja i djelovanja u temeljnim udrugama-\u010dlanicama Hrvatskog saveza inspirirani su europskim i svjetskim kretanjima za pronala\u017eenje izvaninstitucionalnih slu\u017ebi podr\u0161ke mladima i odraslim osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Klubovi se osnivaju radi pru\u017eanja poludnevnih programa koji su usmjereni na razvoj potencijala korisnika, stjecanje \u017eivotnih iskustava te razvoj i unapre\u0111ivanje vje\u0161tina socijalne kompetencije (prakti\u010dne, kreativne, dru\u0161tvene, interesne i dr.). U tom smislu klubovi imaju za cilj promicati interese i dobrobit, samostalnost i stvarala\u0161tvo svojih korisnika u raznolikim aspektima svakodnevnog \u017eivota. U Hrvatskoj danas djeluju 42 kluba, najmanje 3-4 sata na tjedan, najvi\u0161e 20 sati. Posebnost svakog programa kluba odraz je potreba pojedine sredine, a o\u010dituje se u broju radionica, njihovoj dinamici rada i sadr\u017eajima po mjeri korisnika. Bogatstvo sadr\u017eaja, kulturolo\u0161kih razlika, etni\u010dkih obi\u010daja, povijesnih zbivanja i geografskog podneblja pojedine sredine, uvjetuje oblikovanje prepoznatljivih sadr\u017eaja (Begi\u0107, \u0160palj, 2005). Korisnici programa klubova trebaju raznolike oblike i razine podr\u0161ke koju pru\u017eaju njihovi voditelji.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Voditelj je osoba sa sklonostima za rad u klubu, stru\u010dnjak za ostvarivanje planiranih aktivnosti ili pak osoba-voditelj radionica (likovnih, glazbenih, \u0161portskih, oblikovnih, plesnih i dr.) u okviru programskih aktivnosti kluba. Voditelj kluba mo\u017ee biti i roditelj koji \u017eeli, zna i mo\u017ee organizirati rad kluba. Podr\u0161ka koju pojedini korisnik prima treba biti dostupna, prilagodljiva promjenama interesa i njihovim potrebama. U skladu s tim pristupom, voditelj kluba je osoba od koje se o\u010dekuje da prihva\u0107a i podr\u017eava korisnike, sura\u0111uje s roditeljima\/starateljima i drugim \u010dlanovima obitelji, ali i drugim stru\u010dnjacima koji su zna\u010dajni za rad udruga i klubova.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Opravdano je postaviti pitanje o tome koje su to klju\u010dne kompetencije koje treba imati voditelj kluba?<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">2.1. Klju\u010dne kompetencije<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Mnogi imaju ambiciju i \u017eele uspjeti;<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">mo\u017eda \u010dak imaju i osobite sposobnosti potrebne za odre\u0111eni posao.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Ipak, unato\u010d tome, ne napreduju. Za\u0161to?<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Mo\u017eda misle kako, budu\u0107i da su u stanju ovladati poslom,<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">nema potrebe da ovladaju sobom.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">(John Stevenson)<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Kad govorimo o kompetencijama, rije\u010d je o relativno \u0161iroko definiranim kategorijama. Posljednjih je desetlje\u0107a velik dru\u0161tveni i znanstveni interes usmjeren na analizu klju\u010dnih kompetencija u dru\u0161tvu. Za rije\u010d kompetencija u rje\u010dniku stranih rije\u010di (Klai\u0107, 1990) nalazimo ova tuma\u010denja: lat. competere &#8211; 1. nadle\u017enost, djelokrug, ovla\u0161tenje neke ustanove ili osobe, mjerodavnost; 2. podru\u010dje u kome neka osoba posjeduje znanja, iskustva.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Klju\u010dne kompetencije su, dakle, prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vje\u0161tina i stavova koji su potrebni svim pojedincima, tako i voditeljima klubova kao i korisnicima samima, za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uklju\u010divanje u dru\u0161tvo u raznolikim aspektima (npr. samostalno \u017eivljenje, brak, zapo\u0161ljavanje). One predstavljaju temelj za daljnje u\u010denje kao dio cjelo\u017eivotnog u\u010denja i va\u017ena su poveznica u ostvarivanju uspje\u0161nosti.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Klju\u010dne kompetencije[2] koje su nu\u017ene svim \u010dlanovima dru\u0161tva su:<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">komuniciranje na materinjem jeziku<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> komuniciranje na stranom jeziku<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> matemati\u010dka pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> digitalna kompetencija<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> u\u010diti kako se u\u010di<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> me\u0111uljudska i gra\u0111anska kompetencija<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> poduzetni\u0161tvo<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> kulturno izra\u017eavanje<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> Za\u0161to je va\u017eno da znamo koje su na\u0161e ovlasti, djelokrug rada i iz kojih podru\u010dja su nam potrebna znanja za obavljanje zadataka u udruzi te vo\u0111enje klubova? Kompetencije su usko vezane za uspje\u0161no ostvarivanje planiranih ciljeva te je dobro znati opis poslova od kojih se sastoji na\u0161 anga\u017eman, \u0161to se od nas o\u010dekuje i \u0161to mi o\u010dekujemo od sebe. Isto tako, kroz kompetencije voditelji klubova dobivaju uvid u vlastite resurse, a samim time i povratnu informaciju na \u010demu jo\u0161 trebamo raditi, koje su to kompetencije koje jo\u0161 trebamo ste\u0107i za odre\u0111enu vrstu posla.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Ponavljanjem malih poku\u0161aja dovr\u0161it \u0107emo svaki posao.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">(Og Mandino)<\/span><br \/>\n<span style=\"color: #808080;\"> \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Pojam voditelj uva\u017eava oba roda (voditelj\/voditeljica)<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #808080;\">Europska komisija, Uprava za obrazovanje i kulturu, studeni 2004.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U sklopu projekta Pitajte nas, odgovorit \u0107emo koji je tijekom 2009. i 2010. godine realiziran u Centru za informativne, savjetovali\u0161ne i edukacijske aktivnosti Saveza, objavljen je priru\u010dnik STILOVI U\u010cENJA &#8211; \u010cAROBNJACI U KOMUNIKACIJI, namijenjen prvenstveno voditeljima klubova za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama\/intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Autorice priru\u010dnika su prof.dr.sc. Zrinjka Stan\u010di\u0107, Ana Ivan\u010dan, prof., Dubravka Peri\u0161a, prof. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-279","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-izdavastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3851,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279\/revisions\/3851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}