{"id":316,"date":"2014-11-07T10:30:24","date_gmt":"2014-11-07T10:30:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.savezosit.hr\/?page_id=316"},"modified":"2026-04-02T16:11:22","modified_gmt":"2026-04-02T16:11:22","slug":"intelektualne_teskoce","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/intelektualne_teskoce\/","title":{"rendered":"Intellectual difficulties"},"content":{"rendered":"<ol>\n<li>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong> Nejednozna\u010dnost terminologije i definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a<\/strong><\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">Po\u010detkom 21. stolje\u0107a termin \u201eintelektualne te\u0161ko\u0107e\u201c zamijenio je dotada\u0161nji op\u0107eprihva\u0107eni termin \u201ementalna retardacija\u201c koji je imao vrlo negativne i etiketiraju\u0107e konotacije, a s vremenom su intelektualne te\u0161ko\u0107e postale internacionalno prihva\u0107en termin preferiran od ve\u0107ine asocijacija i organizacija koje se bave populacijom osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama (1, 2). Osim termina \u201ementalna retardacija\u201c, kori\u0161teni su i termini \u201eosobe s te\u0161ko\u0107ama u razvoju\u201c i \u201eosobe s posebnim potrebama\u201c, unato\u010d tome \u0161to, tako\u0111er, nisu najto\u010dniji i najbolji terminolo\u0161ki izbori (1, 3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jo\u0161 uvijek je prisutna problematika nejednozna\u010dnosti terminologije i definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a, koja potencijalno naru\u0161ava dosljednost primjene zakona i mogu\u0107nost ostvarivanja pojedinih prava u podru\u010djima djelovanja koja su usmjerena na osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama, a \u0161to posljedi\u010dno ima veliki utjecaj na njihov socijalni i pravni status, kao i na usluge i potrebnu podr\u0161ku (1-3). U definiranju je intelektualne te\u0161ko\u0107e nu\u017eno promatrati kao rezultat novih saznanja o navedenom pojmu, a s ciljem o\u010duvanja dostojanstva osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama (1, 2). Od izrazite je va\u017enosti prihva\u0107anje univerzalne definicije intelektualnih te\u0161ko\u0107a radi sprje\u010davanja razli\u010ditosti u dijagnosticiranju, klasificiranju i epidemiolo\u0161kim podacima (1, 2).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbog multidisciplinarnog pristupa, intelektualne te\u0161ko\u0107e definiraju se iz razli\u010ditih aspekata, poput pedago\u0161kog, psiholo\u0161kog, socijalnog i medicinskog uz razli\u010dite kriterije va\u017ene za pojedini aspekt (1, 2). Kriterij definicije iz medicinskog aspekta je uzrok, socijalnog aspekta stupanj socijalne adaptacije, a pedago\u0161kog aspekta sposobnost za odgoj i obrazovanje (1-3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Intelektualne te\u0161ko\u0107e nisu stati\u010dan poreme\u0107aj, specifi\u010dno oboljenje ili bolest uzrokovana jednim uzrokom s preciznim klini\u010dkim tijekom i prognozom, ve\u0107 razvojne te\u0161ko\u0107e koje se odnose na kognitivno i adaptivno funkcioniranje karakterizirane dinami\u010dkim stanjem s varijabilnim klini\u010dkim tijekom koji ovisi o uzroku i dostupnosti podr\u0161ke (1, 2). Zbog heterogenosti stanja, poput geneti\u010dkih i metaboli\u010dkih poreme\u0107aja te funkcionalnih spoznajnih promjena, osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama potrebno je promatrati individualno prilikom planiranja intervencije i podr\u0161ke (1, 2).<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"2\">\n<li>\n<h3><strong> Asocijacije i organizacije koje se bave intelektualnim te\u0161ko\u0107ama<\/strong><\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">Asocijacije i organizacije relevantne u podru\u010dju koji se bavi populacijom osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama imaju za cilj globalizirati dimenziju termina intelektualne te\u0161ko\u0107e i posti\u0107i konzistentnost i dijalog izme\u0111u razli\u010ditih stru\u010dnjaka u razli\u010ditim zemaljama svijeta (1, 2). Neke od relevantnih asocijacija i organizacija su: Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) (<em>World Health Organization, WHO<\/em>), Ameri\u010dka asocijacija za intelektualne i razvojne te\u0161ko\u0107e (<em>American Association on Intellectual and Developmental Disabilities, AAIDD<\/em>) i Ameri\u010dka psihijatrijska asocijacija (<em>American Psychiatric Association, APA<\/em>), a njihove definicije i klasifikacije intelektualnih te\u0161ko\u0107a slijede u nastavku (1, 2).<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>2.1 Definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a Svjetske zdravstvene organizacije<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111unarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) (<em>Intrenational Classification of Diseases and Related Health Problems, ICD<\/em>) je dijagnosti\u010dki priru\u010dnik koji objavljuje SZO\u00a0 i smatra se zlatnim standardom u dijagnostici, a posljednje 11. izdanje MKB-11, izdano 2018. godine, intelektualne te\u0161ko\u0107e klasificira kao nespecifi\u010dne poreme\u0107aje u intelektualnom razvoju (1, 2, 4). U MKB-11 intelektualne te\u0161ko\u0107e opisane su kao metasindrom koji se pojavljuje u razvojnom periodu \u017eivota i uklju\u010duje o\u0161te\u0107enje funkcije mozga (1, 2).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">MKB-10 intelektualne te\u0161ko\u0107e definira kao stanje zaostalog ili nepotpunog razvoja uma, posebno karakterizirano o\u0161te\u0107enjem sposobnosti koje se o\u010dituju za vrijeme razvoja, sposobnosti koje pridonose cjelokupnom stupnju razvoja inteligencije, poput mi\u0161ljenja, govora, motorike te sposobnosti ostvarivanja dru\u0161tvenog kontakta, a dijele se na: laki, umjereni, te\u017ei i te\u0161ki stupanj intelektualnih te\u0161ko\u0107a (1, 3, 5, 6). Proces dijagnosticiranja i vje\u0161ta\u010denja osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama u Hrvatskoj u skladu je s MKB-10 (1, 3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stupnjevi intelektualnih te\u0161ko\u0107a definirani su kvocijentom inteligencije (IQ). IQ izme\u0111u 50 i 70 karakterizira laki stupanj intelektualnih te\u0161ko\u0107a i odgovara uzrastu od 9 do 12 godina \u017eivota prema mentalnoj dobi, uz pojavnost od 1% u op\u0107oj populaciji, dok IQ izme\u0111u 35 i 50 karakterizira umjereni stupanj intelektualnih te\u0161ko\u0107a i odgovara uzrastu od 6 do 9 godina \u017eivota prema mentalnoj dobi, uz pojavnost od 0,3% u op\u0107oj populaciji (1, 5, 6). Te\u017ei stupanj intelektualnih te\u0161ko\u0107a karakterizira IQ izme\u0111u 20 i 35 i mentalna dob koja odgovara uzrastu od 3 do 6 godina \u017eivote te pojavnost od 1:10 000 stanovnika, a te\u0161ki stupanj intelektualnih te\u0161ko\u0107a IQ ispod 20 i mentalna dob koja odgovara uzrastu ispod 3 godine \u017eivota (1, 5, 6).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osobama s lakim intelektualnim te\u0161ko\u0107ama tijekom \u0161kolovanja je potrebna edukativna potpora i mogu\u0107e ih je osposobiti za jednostavna zanimanja, one s umjerenim intelektualnim te\u0161ko\u0107ama su djelomi\u010dno samostalne u samozbrinjavanju, u\u010denju i komunikaciji uz potrebu za razli\u010dite oblike potpore kroz \u017eivot (5). Osobama s te\u017eim intelektualnim te\u0161ko\u0107ama potrebna je stalna potpora druge osobe u vje\u0161tinama samozbrinjavanja, a one s te\u0161kim intelektualnim te\u0161ko\u0107ama imaju potrebu za stalnom pomo\u0107i druge osobe u svim aktivnostima jer su intelektualne te\u0161ko\u0107e \u010desto udru\u017eene s drugim te\u0161ko\u0107ama (5).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Porast mentalne dobi br\u017ei je \u0161to je stupanj te\u0161ko\u0107a manji i linearan je izme\u0111u 5. i 6. godine \u017eivota, a kod osoba s lakim i umjerenim stupnjem intelektualnih te\u0161ko\u0107a mo\u017ee rasti do 40. godine \u017eivota, za razliku od osoba s te\u017eim i te\u0161kim stupnjem intelektualnih te\u0161ko\u0107a kod kojih se prije dose\u017ee najvi\u0161a razina mentalne dobi (1, 5). Mentalna dob pada nakon 60. godine \u017eivota kod svih stupnjeva intelektualnih te\u0161ko\u0107a (1, 5).<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>2.2 Definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a Ameri\u010dke asocijacije za intelektualne i razvojne te\u0161ko\u0107e<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">2021. godine izdano je 12. izdanje priru\u010dnika AAIDD \u201eIntelektualne te\u0161ko\u0107e: definicija, dijagnoza, klasifikacija i sustavi podr\u0161ke\u201c koji kroz sustavni pristup dijagnostici, klasifikaciji podskupina i planiranju sustava podr\u0161ke za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama objedinjuje nalaze i razvoj tokom posljednjih 10 godina te prezentira promjenu kriterija zavr\u0161etka razvojne dobi s 18. na 22. godinu \u017eivota (1, 7). Navedena promjena kriterija zavr\u0161etka razvojne dobi temelji se na rezultatima istra\u017eivanja koji navode kako se razvoj mozga nastavlja u 20-im godinama \u017eivota (1, 8).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">AAIDD definira intelektualne te\u0161ko\u0107e kao sni\u017eenu sposobnost s karakteristi\u010dnim ograni\u010denjima u intelektualnom funkcioniranju i adaptivnom pona\u0161anju izra\u017eenima u konceptualnim, socijalnim i prakti\u010dnim vje\u0161tinama (1, 3, 5, 8).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za procjenu intelektualnog funkcioniranja u dijagnosti\u010dkom konceptu koriste se standardizirani IQ testovi, ali u primijenjenom kontekstu, intelektualno funkcioniranje ima \u0161ire zna\u010denje (9). Intelektualno funkcioniranje podrazumijeva mentalnu sposobnost rasu\u0111ivanja, mi\u0161ljenja, zaklju\u010divanja, planiranja, rje\u0161avanja problema, apstraktnog mi\u0161ljenja, razumijevanja kompleksnih ideja, brzog u\u010denja i u\u010denja kroz iskustvo, generalnim pojmom definiranu kao inteligenciju \u010dija se ograni\u010denja mjere IQ testovima (1, 5, 6, 9). Zatim, podrazumijeva i sposobnosti mjerene IQ testovima, poput jezi\u010dnih vje\u0161tina, matemati\u010dkih sposobnosti, pam\u0107enja i prostorne vizualizacije te shva\u0107anje da je intelektualno funkcioniranje pod utjecajem drugih oblika ljudskog funkcioniranja i sustava podr\u0161ke (9).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stoga, u \u0161irem kontekstu intelektualno funkcioniranje razmatra trenutno funkcioniranje osobe: u zajednici, u odnosu na kulturne, jezi\u010dne, osjetilne, motori\u010dke ili bihevioralne \u010dimbenike, uz koegzistiraju\u0107a ograni\u010denja i snage te uz preciznu identifikaciju ograni\u010denja s ciljem pru\u017eanja potrebne podr\u0161ke kako bi se pobolj\u0161alo \u017eivotno funkcioniranje (9).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Adaptivno pona\u0161anje predstavlja skup konceptualnih, dru\u0161tvenih i prakti\u010dnih vje\u0161tina nau\u010denih u svrhu svakodnevnog funkcioniranja koja uklju\u010duju:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Konceptualne vje\u0161tine: jezik i pismenost, samousmjeravanje, koncepti brojeva, novca i vremena<\/li>\n<li>Dru\u0161tvene vje\u0161tine: me\u0111uljudske vje\u0161tine, dru\u0161tvena odgovornost, samopo\u0161tovanje, lakovjernost, naivnost (tj. oprez), rje\u0161avanje dru\u0161tvenih problema, sposobnost po\u0161tivanja pravila, zakona i izbjegavanja viktimizacije<\/li>\n<li>Prakti\u010dne vje\u0161tine: aktivnosti svakodnevnog \u017eivota (osobna njega), profesionalne vje\u0161tine, kori\u0161tenje novca, sigurnost, zdravstvena njega, putovanja\/prijevoz, rasporedi\/rutine i kori\u0161tenje telefona (1, 5, 6, 10, 11).<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ograni\u010denja u adaptivnom pona\u0161anju mogu se odrediti standardiziranim testovima (10). Adaptivno pona\u0161anje je druga\u010diji koncept od intelektualnog funkcioniranja, s obzirom da je ono nau\u010deno kroz niz usvojenih vje\u0161tina te odra\u017eava dru\u0161tvenu i prakti\u010dnu sposobnost zadovoljavanja zahtjeva svakodnevnog \u017eivota svake osobe (11). S promjenom zahtjeva svakodnevnog \u017eivota, potrebno je usvajati nove vje\u0161tine kako bi se mogli zadovoljiti novi zahtjevi (11).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za primjenu i shva\u0107anje definicije intelektualnih te\u0161ko\u0107a prema AAIDD, va\u017eno je ljudsko funkcioniranje promatrati kroz multidimenzionalni pristup koji se sastoji od pet dimenzija i uloge podr\u0161ke ljudskom funkcioniranju (1-3). Spomenute dimenzije odnose se na: intelektualne sposobnosti, adaptivno pona\u0161anje, zdravlje, sudjelovanje-uklju\u010divanje i kontekst (1-3). Va\u017eno je napomenuti kako su ljudsko funkcioniranje i potreba za podr\u0161kom u me\u0111usobnom recipro\u010dnom odnosu (1-3). Pri procjeni intelektualnog invaliditeta u obzir se moraju uzeti i dodatni \u010dimbenici, poput okru\u017eenja u zajednici tipi\u010dnog za vr\u0161njake i kulturu pojedinca te jezi\u010dne i kulturolo\u0161ke razli\u010ditosti, ali potrebno je i predvidjeti kako ograni\u010denja \u010desto postoje zajedno s jakim stranama osobe (10). Zbog toga bi se razina \u017eivotnog funkcioniranja trebala pobolj\u0161ati ako se osobi s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama pru\u017ea individualizirana i prikladna podr\u0161ka tijekom du\u017eeg razdoblja (10).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vi\u0161e o intelektualnim te\u0161ko\u0107ama mo\u017eete saznati na linku: <strong>\u00a0<a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/intersectionality\">https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/intersectionality<\/a><\/strong><\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>2.3 Definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a Ameri\u010dke psihijatrijske asocijacije<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Peto izdanje \u201eDijagnosti\u010dkog i statisti\u010dkog priru\u010dnika mentalnih poreme\u0107aja\u201c (DSM-5) definira intelektualne te\u0161ko\u0107e kao intelektualne razvojne poreme\u0107aje s po\u010detka razvojnog perioda do 18. godine \u017eivota koji uklju\u010duju deficite u intelektualnom i adaptivnom funkcioniranju u konceptualnim, socijalnim i prakti\u010dnim vje\u0161tinama, prihva\u0107aju\u0107i kriterije adaptivnog pona\u0161anja predlo\u017eene od AAIDD (1-3, 5). Deficit u intelektualnom funkcioniranju odnosi se na IQ od pribli\u017eno 70 ili ni\u017ei, a \u0161to se adaptivnog pona\u0161anja ti\u010de, deficiti moraju biti prisutni u barem dva od navedenih podru\u010dja: komunikacija, briga o sebi, obiteljski \u017eivot, socijalne i interpersonalne vje\u0161tine, uporaba zajedni\u010dkih sredstava, rad, slobodno vrijeme i sigurnost (1, 5). Trenutno je aktualno revidirano izdanje priru\u010dnika DSM-5 iz 2022. pod nazivom DSM-5-TR (1, 12).<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"3\">\n<li>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong> Op\u0107e prihva\u0107anje definicije intelektualnih te\u0161ko\u0107a<\/strong><\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbog nepostojanja konsenzusa navedenih vode\u0107ih organizacija, ni jedna definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a nije univerzalno prihva\u0107ena, ali se op\u0107enito prihva\u0107a kako su intelektualne te\u0161ko\u0107e skup stanja proiza\u0161lih iz genetskih, neurolo\u0161kih, prehrambenih, dru\u0161tvenih, traumatskih i drugih \u010dimbenika koji se pojavljuju u razvojnom periodu, prije ro\u0111enja, tokom poroda ili tokom djetinjstva do dobi zrelosti mozga, odnosno 18. godine \u017eivota i utje\u010du na intelektualni razvoj (1, 13). Sve navedeno rezultira ni\u017eim prosje\u010dnim \u017eivotnim vijekom, ni\u017eom sposobnosti samostalnog funkcioniranja, samoodre\u0111enja te osobnog, dru\u0161tvenog i profesionalnog funkcioniranja, a nerijetko se pojavljuju s razli\u010ditim stupnjevima tjelesnog, osjetilnog i psihi\u010dkog o\u0161te\u0107enja (1, 13).<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\" start=\"4\">\n<li>\n<h3><strong> Suvremena klasifikacija i temelji suvremenih pristupa osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama<\/strong><\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sposobnosti osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama odnose se na pam\u0107enje, percepciju, pa\u017enju, govor, socijalne vje\u0161tine, motori\u010dki, emocionalni razvoj i spolnost (5). One ovise o stupnju intelektualnih te\u0161ko\u0107a te im napredak mo\u017ee varirati zbog utjecaja odgoja i okoline (5).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Suvremeni modeli skrbi za osobe s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama podrazumijevaju normalizaciju \u017eivotnih uvjeta i individualiziranu podr\u0161ku u u\u017eoj i \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici koja za cilj ima usmjeravanje na jake i slabe strane pojedinca, uzimaju\u0107i u obzir zahtjeve te o\u010dekivanja dru\u0161tva i obitelji (5). Sukladno navedenom odre\u0111uje se kategorija i intenzitet podr\u0161ke (3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kategorije potrebnih razina podr\u0161ke:<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\">\n<li>Povremena podr\u0161ka: kratkotrajna, u situacijama promijenjenih \u017eivotnih okolnosti (stanje akutne bolesti, gubitak posla)<\/li>\n<li>Ograni\u010dena podr\u0161ka: uklju\u010duje vremensko ograni\u010denje, ali ne i sporadi\u010dnu pomo\u0107<\/li>\n<li>Opse\u017ena podr\u0161ka: konzistentna, ali nije vremenski ograni\u010dena (prijelaz iz \u0161kolske u odraslu dob), uklju\u010duje manje osoblja, iziskuje manja financijska sredstva od dugotrajnog oblika<\/li>\n<li>Trajna podr\u0161ka: redovita, dugotrajna, intenzivna, opse\u017ena i kontinuirana, potrebna u svim situacijama tijekom \u017eivota, uklju\u010duje vi\u0161e osoblja od ostalih oblika pomo\u0107i (3, 5).<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\">Temelji suvremenih pristupa u pru\u017eanju podr\u0161ke osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama odnose se na nagla\u0161avanje promicanja pune uklju\u010denosti u zajednicu, ja\u010danje samousmjeravanja i smanjivanje razlike u ishodima zdravstvene skrbi (14). Od usluga i podr\u0161ke o\u010dekuje se po\u0161tivanje \u017eelja i interesa osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama i njihovih obitelji, kao i podr\u017eavanje standarda visoke kvalitete \u017eivota koje \u017eele svi \u010dlanovi dru\u0161tva (14).<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\"><strong>English version<\/strong><\/h2>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong>1 Ambiguity of terminology and definition of intellectual disabilities<\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">At the beginning of the 21st century, the term &#8220;intellectual disabilities&#8221; replaced the previously generally accepted term &#8220;mental retardation&#8221;, which had very negative and labeling connotations, and over time intellectual disabilities became an internationally accepted term preferred by most associations and organizations dealing with the population of people with intellectual disabilities (1, 2). In addition to the term &#8220;mental retardation&#8221;, the terms &#8220;persons with developmental disabilities&#8221; and &#8220;persons with special needs&#8221; are also used, despite the fact that they aren&#8217;t the most accurate and best terminological choices (1, 3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">There is still the problem of the ambiguity of terminology and definitions of intellectual disabilities, which potentially impairs the consistency of the application of the law and the possibility of realizing certain rights in the areas of activity aimed at people with intellectual disabilities, which consequently has a great impact on their social and legal status, as well as to services and necessary support (1-3). In defining intellectual disabilities, it is necessary to observe them as a result of new knowledge about the mentioned term, with the aim of preserving the dignity of a person with intellectual disabilities (1, 2). It is important to accept a universal definition of intellectual disabilities in order to prevent differences in diagnosis, classification and epidemiological data (1, 2).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Due to the multidisciplinary approach, intellectual disabilities are defined from different aspects, such as pedagogical, psychological, social and medical, with different criteria important for each aspect (1, 2). The definition criteria from the medical aspect is the cause, from the social aspect is degree of social adaptation, and from the pedagogical aspect the ability for upbringing and education (1-3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Intellectual disabilities are not a static disorder, specific illness or disease caused by a single cause with a precise clinical course and prognosis, but developmental difficulties related to cognitive and adaptive functioning characterized by a dynamic state with a variable clinical course that depends on the cause and the availability of support (1, 2) . Due to the heterogeneity of conditions, such as genetic and metabolic disorders and functional cognitive changes, people with intellectual disabilities need to be observed individually when planning intervention and support (1, 2).<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong>2 Associations and organizations dealing with intellectual disabilities<\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">Associations and organizations relevant in the field dealing with the population of people with intellectual disabilities aim to globalize the dimension of the term intellectual disability and achieve consistency and dialogue between different experts in different countries of the world (1, 2). Some of the relevant associations and organizations are: World Health Organization (WHO), American Association on Intellectual and Developmental Disabilities (AAIDD) and American Psychiatric Association (APA), and here are their definitions and classifications of intellectual disabilities (1, 2).<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>2.1 World Health Organization&#8217;s definition of intellectual disabilities<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">The International Classification of Diseases and Related Health Problems (ICD) is a diagnostic manual published by the WHO and is considered the gold standard in diagnostics (1, 2, 4). The latest 11th edition of the ICD-11, issued in 2018, classifies intellectual disabilities as non-specific disorders in intellectual development (1, 2, 4). In the ICD-11, intellectual disabilities are described as a metasyndrome that appears in the developmental period of life and includes impaired brain function (1, 2).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">ICD-10 defines intellectual disabilities as a state of incomplete development of the mind, especially characterized by impaired abilities that manifest themselves during development, abilities that contribute to the overall level of intelligence development, such as thinking, speech, motor skills and the ability to achieve social contact (1, 3, 5, 6). They are divided into: mild, moderate, severe and profound intellectual disabilities (1, 3, 5, 6). Diagnostic process and examining persons with intellectual disabilities in Croatia is in accordance with ICD-10 (1, 3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Degrees of intellectual disabilities are defined by the intelligence quotient (IQ). An IQ between 50 and 70 characterizes a mild intellectual disability and corresponds to the age of 9 to 12 years of life according to mental age, with an incidence of 1% in the general population, while an IQ between 35 and 50 characterizes a moderate intellectual disability and corresponds to the age of 6 to 9 years of life according to mental age, with an incidence of 0.3% in the general population (1, 5, 6). Severe intellectual disability is characterized by an IQ between 20 and 35 and a mental age corresponding to the age of 3 to 6 years of life and an incidence of 1 per 10,000 in the population, while profound intellectual disability is characterized by an IQ below 20 and a mental age corresponding to an age of less than 3 years of life (1, 5, 6).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">People with mild intellectual disabilities need educational support during school education and can be trained for simple occupations, those with moderate intellectual disabilities are partially independent in self-care, learning and communication with the need for various forms of support throughout life (5). People with severe intellectual disabilities need the constant support of another person in self-care skills, and those with profound intellectual disabilities need the constant help of another person in all activities because intellectual disabilities are often associated with other disabilities (5).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">The increase in mental age is faster as the degree of difficulty is lower and is linear between the ages of 5 and 6 (1, 5). In persons with mild and moderate intellectual disabilities it can develop to the age of 40, in contrast to persons with severe and profound intellectual disabilities in which the highest level of mental age is reached earlier (1, 5). Mental age decreases after the age of 60 in all degrees of intellectual disability (1, 5).<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>2.2 Definition of intellectual disability by the American Association on Intellectual and Developmental Disabilities<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">The 12th edition of the AAIDD manual &#8220;Intellectual Disabilities: Definition, Diagnosis, Classification and Support Systems&#8221; was published in 2021 (1, 7). With a systematic approach to diagnosis, classification of subgroups and planning of support systems for people with intellectual disabilities manual consolidates findings and development over the past 10 years and presents change in criteria for the end of developmental age from 18 to 22 years (1, 7). This change in criteria for the end of developmental age is based on research results that state that brain development continues in the 20s (1, 8).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">AAIDD defines intellectual disability as a reduced ability with characteristic limitations in intellectual functioning and adaptive behavior expressed in conceptual, social and practical skills (1, 3, 5, 8).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Standardized IQ tests are used to assess intellectual functioning in the diagnostic concept, but in the applied context, intellectual functioning has a broader meaning (9). Intellectual functioning implies the mental ability to reason, think, conclude, plan, solve problems, abstract thinking, understand complex ideas, learn quickly and learn through experience, generally defined as intelligence whose limits are measured by IQ tests (1, 5, 6, 9) . Then, it also includes abilities measured by IQ tests, such as language skills, mathematical abilities, memory and spatial visualization, and the understanding that intellectual functioning is influenced by other forms of human functioning and support systems (9).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Therefore, in a broader context, intellectual functioning considers a person&#8217;s current functioning: in the community, in relation to cultural, linguistic, sensory, motor or behavioral factors, with coexisting limitations and strengths, and with the precise identification of limitations with the aim of providing the necessary support to improve life functioning (9).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Adaptive behavior is a set of conceptual, social and practical skills learned for everyday functioning that include:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Conceptual skills: language and literacy, self-directioning, concepts of numbers, money and time<\/li>\n<li>Social skills: interpersonal skills, social responsibility, self-esteem, gullibility, naivety (i.e. caution), social problem solving, ability to follow rules, laws and avoid victimization<\/li>\n<li>Practical skills: activities of daily living (personal care), professional skills, use of money, safety, health care, travel\/transportation, schedules\/routines and telephone use (1, 5, 6, 10, 11).<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Limitations in adaptive behavior can be determined by standardized tests (10). Adaptive behavior is a different concept from intellectual functioning, given that it is learned through a series of adopted skills and reflects the social and practical ability to meet the demands of everyday life of each person (11). With the changes in the demands of everyday life, it is necessary to acquire new skills in order to be able to meet the new demands (11).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">To apply and understand the definition of intellectual disabilities according to AAIDD, it is important to observe human functioning through a multidimensional approach consisting of five dimensions and the role of supporting human functioning (1-3). The mentioned dimensions refer to: intellectual abilities, adaptive behavior, health, participation-inclusion and context (1-3). It is important to note that human functioning and the need for support are mutually reciprocal (1-3). When assessing intellectual disability, additional factors must be taken into account, such as the community environment typical of the individual&#8217;s peers and culture, as well as linguistic and cultural diversity, but it is also necessary to anticipate that limitations often exist together with a person&#8217;s strengths (10). Because of that the level of life functioning should improve if the person with intellectual disabilities is provided with individualized and appropriate support over a longer period (10).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">More about intellectual disabilities find at the link: <strong><a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/intersectionality\">https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/intersectionality<\/a><\/strong><\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>2.3 American Psychiatric Association&#8217;s definition of intellectual disabilities<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">The fifth edition of the \u201cDiagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders\u201c (DSM-5) defines intellectual disabilities as intellectual developmental disorders from the beginning of the developmental period until the age of 18 that include deficits in intellectual and adaptive functioning in conceptual, social and practical skills, accepting the criteria of adaptive behavior proposed by the AAIDD (1-3, 5). A deficit in intellectual functioning refers to an IQ of approximately 70 or lower, and as far as adaptive behavior is concerned, deficits must be present in at least two of the following areas: communication, self-care, family life, social and interpersonal skills, use of shared resources, work, free time and security (1, 5). The revised edition of the DSM-5 Manual, called DSM-5-TR, is current from 2022 (1, 12).<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong>3 General acceptance of the definition of intellectual disabilities<\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">Due to the lack of consensus of the mentioned leading organizations, no single definition of intellectual disabilities is universally accepted, but it is generally accepted that intellectual disabilities are a set of conditions resulting from genetic, neurological, nutritional, social, traumatic and other factors that appear in the developmental period, before birth, during birth or during childhood until the age of brain maturity (18 years), and affect intellectual development (1, 13). All of that results in a lower average life expectancy, a lower ability to function independently, a lower capacity for self-determination and personal, social and professional functioning, and they often appear with different degrees of physical, sensory and psychological impairment (1, 13).<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong>4 Modern classification and foundations of modern approaches to people with intellectual disabilities<\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">The abilities of people with intellectual disabilities refer to memory, perception, attention, speech, social skills, development of motor skills, emotional development and sexuality (5). They depend on the degree of intellectual disabilities, and their progress may vary due to the influence of upbringing and social environment (5).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Modern models of care for people with intellectual disabilities imply the normalization of living conditions and individualized support in the immediate and wider social community, which focuses on the strengths and weaknesses of the individual, taking into account the demands and expectations of society and family (5). In accordance with the above, the category and intensity of support is determined (3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Categories of required support levels:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">1 Intermittent support: short-term, in situations of changed life circumstances (state of acute illness, job loss)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">2 Limited support: Includes time limit but not sporadic assistance<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">3 Extensive support: consistent, but not time-limited (transition from school to adulthood), involves less staff, requires less financial resources than a long-term form<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">4 Pervasive support: regular, long-term, intensive, comprehensive and continuous, needed in all situations during life, involves more personnel than other forms of assistance (3, 5).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">The foundations of modern approaches in providing support to people with intellectual disabilities relate to emphasize promoting full inclusion in the community, enhancing self-direction and reducing the difference in health care outcomes (14). Services and support are expected to respect the desires and interests of people with intellectual disabilities and their families, as well as support the high quality of life standards desired by all members of society (14).<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong>Literatura (Literature)<\/strong><\/h3>\n<ol>\n<li style=\"text-align: justify;\">Pu\u0161kar Wirnsberger K. Utjecaj tjelesne aktivnosti i sporta na tjelesnu sposobnost odraslih osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama [diplomski rad]. [Rijeka]: Fakultet zdravstvenih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci; 2023. 67 p.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Nikoli\u0107 M, Vanti\u0107-Tanji\u0107 M. Definiranje intelektualnih te\u0161ko\u0107a u 21. stolje\u0107u. Defektologija [Internet]. Jul 2015 [cited 2024 Jun 19]; 21(2):105-110. Available from: <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/342889627_DEFINIRANJE_INTELEKTUALNIH_TESKOCA_U_21_STOLJECU\">https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/342889627_DEFINIRANJE_INTELEKTUALNIH_TESKOCA_U_21_STOLJECU<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Not T. Mentalna retardacija: definicija, klasifikacija i suvremena podr\u0161ka osobama s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Nova prisutnost VI\/3 [Internet]. Nov 2008 [cited 2024 Jun 19]; 339-351. Available from: <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/54773\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/54773<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">World Health Organization. ICD-11 for Mortality and Morbidity Statistics [Internet]. Geneva: World Health Organization; 2023 [cited 2024 Jun 19]. Available from: <a href=\"https:\/\/icd.who.int\/browse11\/l-m\/en#\/http%3A%2F%2Fid.who.int%2Ficd%2Fentity%2F1516623224\">https:\/\/icd.who.int\/browse11\/l-m\/en#\/http%3A%2F%2Fid.who.int%2Ficd%2Fentity%2F1516623224<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Grbavica T. Zdravstvena njega osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama [zavr\u0161ni rad]. [Internet] [Split]: Sveu\u010dili\u0161ni odjel zdravstvenih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu; 2018 [cited 2024 Jun 19]. 31 p. Available from: <a href=\"https:\/\/repo.ozs.unist.hr\/islandora\/object\/ozs:381\/datastream\/PDF\/view\">https:\/\/repo.ozs.unist.hr\/islandora\/object\/ozs:381\/datastream\/PDF\/view<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Ljubi\u010di\u0107 M. Zdravstvena njega osoba s invaliditetom. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru; 2014. Chapter 6, Intelektualna te\u0161ko\u0107a i zdravstvena njega osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama; p. 132-151.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">American Association on Intellectual and Developmental Disabilities. AAIDD Announces the Publication of the 12th Edition of its Manual [Internet]. Silver Spring: American Association on Intellectual and Developmental Disabilities; 2021 [cited 2024 Jun 20].\u00a0 Available from: <a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/news-policy\/news\/2021\/01\/15\/aaidd-announces-the-publication-of-the-12th-edition-of-its-manual\">https:\/\/www.aaidd.org\/news-policy\/news\/2021\/01\/15\/aaidd-announces-the-publication-of-the-12th-edition-of-its-manual<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Schalock RL, Luckasson R, and Tass\u00e9 MJ. Twenty questions and answers regarding the 12th edition of the AAIDD manual: Intellectual disability: definition, diagnosis, classification, and systems of supports. American Association on Intellectual and Developmental Disabilities. [Internet]. Mar 2021 [cited 2024 Jun 20]. Available from: <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/349409269_Schalock_R_L_Luckasson_R_Tasse_M_J_2021_Intellectual_disability_Definition_diagnosis_classification_and_systems_of_supports_12th_Edition_Washington_DC_American_Association_on_Intellectual_and_Developm\">https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/349409269_Schalock_R_L_Luckasson_R_Tasse_M_J_2021_Intellectual<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">American Association on Intellectual and Developmental Disabilities. Intellectual Functioning [Internet]. Silver Spring: American Association on Intellectual and Developmental Disabilities; 2024 [cited 2024 Jun 20].\u00a0 Available from: <a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/definition\/intellectual-functioning\">https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/definition\/intellectual-functioning<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">American Association on Intellectual and Developmental Disabilities. Defining Criteria for Intellectual Disability [Internet]. Silver Spring: American Association on Intellectual and Developmental Disabilities; 2024 [cited 2024 Jun 20].\u00a0 Available from: <a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/definition\">https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/definition<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">American Association on Intellectual and Developmental Disabilities. Adaptive Behavior [Internet]. Silver Spring: American Association on Intellectual and Developmental Disabilities; 2024 [cited 2024 Jun 20].\u00a0 Available from: <a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/definition\/adaptive-behavior\">https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/definition\/adaptive-behavior<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">American Psychiatric Association. APA Releases Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) [Internet]. Washington DC: American Psychiatric Association; 2022 [cited 2024 Jun 20]. Available from: https:\/\/www.psychiatry.org\/News-room\/News-Releases\/APA-Releases-Diagnostic-and-Statistical-Manual-of<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">World Health Organization. Ageing and intellectual disabilities &#8211; improving longevity and promoting healthy ageing: summative report [Internet]. Geneva: World Health Organization; 2000 [cited 2024 Jun 20]. Available from: <a href=\"https:\/\/apps.who.int\/iris\/bitstream\/handle\/10665\/66367\/WHO_MSD_HPS_MDP_00.3_eng.pdf\">https:\/\/apps.who.int\/iris\/bitstream\/handle\/10665\/66367\/WHO_MSD_HPS_MDP_00.3_eng.pdf<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">American Association on Intellectual and Developmental Disabilities. FAQs on Intellectual Disability [Internet]. Silver Spring: American Association on Intellectual and Developmental Disabilities; 2024 [cited 2024 Jun 20].\u00a0 Available from: <a href=\"https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/faqs-on-intellectual-disability\">https:\/\/www.aaidd.org\/intellectual-disability\/faqs-on-intellectual-disability<\/a><\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nejednozna\u010dnost terminologije i definicija intelektualnih te\u0161ko\u0107a Po\u010detkom 21. stolje\u0107a termin \u201eintelektualne te\u0161ko\u0107e\u201c zamijenio je dotada\u0161nji op\u0107eprihva\u0107eni termin \u201ementalna retardacija\u201c koji je imao vrlo negativne i etiketiraju\u0107e konotacije, a s vremenom su intelektualne te\u0161ko\u0107e postale internacionalno prihva\u0107en termin preferiran od ve\u0107ine asocijacija i organizacija koje se bave populacijom osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama (1, 2). Osim termina [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-316","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5232,"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/316\/revisions\/5232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.savezosit.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}