Glavni propis koji uređuje zapošljavanje osoba s invaliditetom je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20).

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti osoba kojoj je prema posebnom propisu utvrđen status osobe s invaliditetom te ispunjava uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Više nema dokvalifikacije i prekvalifikacije kao jednih od mjera aktivnosti, a na popis mogućih naručitelja usluge dodan je i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također, Zakonom je utvrđena dužnost naručitelja usluge da financira profesionalnu rehabilitaciju.

Poslodavci s više od 20 zaposlenih radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom u primjerenim radnim uvjetima. Prema Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kvota se određuje u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja.

Obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti i putem zamjenskih kvota. To znači da će se smatrati kako je ispunio obvezu kvotnog zapošljavanja, ako zaposli kategorije osoba nabrojane u Zakonu:

‒ učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praktičnoj nastavi kod
poslodavca

     ‒ rehabilitanti na praksi kod poslodavca

     ‒ studenti s invaliditetom zaposleni prema posebnom propisu

     ‒ osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa

     ‒ osobe s invaliditetom čije redovito obrazovanje poslodavac stipendira

     ‒ sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom
radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od
polovine radnika čine osobe s invaliditetom, odnosno s osobom s invaliditetom koja se
samozapošljava

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca u vremenu uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar, odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.

Poslodavac koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na zamjenski način, dužan je uplatiti u korist državnog proračuna novčanu naknadu. Naknadu je dužan obračunati i uplatiti svaki mjesec prilikom obračuna plaća. Iznos naknade je 20% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio kvotu, a propustio je to učiniti.

S druge strane, predviđena je nagrada za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom izvan kvote. U toj skupini nalaze se poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote te poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika, ali su zaposlili osobe s invaliditetom. Novčana nagrada isplaćuje se mjesečno, a iznosi 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koja predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu. Uvjet je da su osobe upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Poslodavac može ostvarivati navedenu nagradu najduže 12 mjeseci kontinuirano za svaku osobu s invaliditetom koju zapošljava izvan kvote.

Ispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom prati Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te o uočenim nepravilnostima obavještava tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, a podatke iz očevidnika dostavlja svaki mjesec u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, može ostvariti pravo na određene poticaje (subvencija plaće, sufinanciranje pojedinih troškova, naknadu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i dr.). Uvjeti, visina i način ostvarivanja poticaja, uređeni su Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Posebnim propisima predviđene su i porezne olakšice te drugi novčani poticaji.

Provedbeni akti Zakona jesu sljedeći pravilnici:

– Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 75/18, 120/18, 37/20, 145/20)

– Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/18)

– Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 145/20)

– Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 75/18)

– Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (NN 75/18, 145/20)

Status roditelja njegovatelja reguliran je Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23), a priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je:

• potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
• u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala
• ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili
• koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Status se može priznati:

1. Roditelju djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom
2. Oba roditelja (ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom)
3. Bračnom ili izvanbračnom drugu*
4. Životnom ili neformalnom životnom partneru*
5. Srodniku u ravnoj lozi*
6. Srodniku u pobočnoj lozi do 2. stupnja srodstva*

*Priznaje se ako:

• osoba nema roditelja ili
• roditelji ne žive s tom osobom ili
• roditelji zbog svog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti brinuti o toj osobi ili
• ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom

Uvjeti za priznavanje prava na status roditelju ili članu kućanstva:

1. punoljetnost
2. poslovna sposobnost
3. nije lišen roditeljske skrbi
4. ima psihofizičke sposobnosti za pružanje njege i pomoći
5. živi u istom kućanstvu i ima prebivalište na istoj adresi
6. Osposobljen je za pružanje specifične njege izvođenjem izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata

Priznaje se (roditelju) njegovatelju do navršene 65. godine (iznimno i nakon 65. godine, ako i nadalje ispunjava prethodno nabrojane uvjete).

Zapreke za priznavanje prava na status:

1. smještaj ili organizirano stanovanje (iznimke: smještaj u slučaju obiteljskog nasilja, smještaj tijekom korištenja godišnjeg odmora njegovatelja)
2. cjelodnevni boravak
3. ako roditelji koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete (u slučaju korištenja dopusta za drugo dijete – obustava isplate naknade, ali svojstvo osiguranika iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja ne prestaje)
4. izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta prema Obiteljskom zakonu
5. roditelju ili drugoj osobi koja je pravomoćno osuđena ili se vodi postupak za kaznena djela nabrojana u čl. 261. st. 1. ovoga Zakona
6. ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju

(Roditelj) njegovatelj ima pravo na naknadu od 663,61 € (1000% osnovice), prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, prava za vrijeme nezaposlenosti te pravo na 4 tjedna odmora tijekom godine. Osobe sa statusom njegovatelja ostvaruju odgovarajuća prava iz Zakona o radu.

Iznimno, naknada iznosi:

– 796,34 € (ako se osoba kojoj je potrebna njega, zbog svojeg zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici)

- 995,42 € (ako roditelj njegovatelj samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom)

Prestanak statusa:

1. na zahtjev (roditelja) njegovatelja
2. ako se promijene okolnosti u vezi propisanih uvjeta iz ovoga Zakona
3. ako (roditelj) njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove
4. ako se (roditelj) njegovatelj nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
5. ako (roditelj) njegovatelj zasnuje radni odnos, obavlja obrtničku, samostalnu ili neku drugu profesionalnu djelatnost
6. kada (roditelj) njegovatelj navrši 65 godina života (osim u ranije spomenutoj iznimci)
7. istekom roka od dva mjeseca u slučaju privremene nesposobnosti za pružanje njege
8. smrću
9. ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju

Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom područnom uredu Zavoda za socijalni rad, prema prebivalištu korisnika. Pravo na naknadu priznaje se s danom izvršnosti rješenja.

Prema Zakonu o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18), doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi. Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi.

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj na temelju odluke nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Proračunska osnovica za 2023. godinu iznosi 441,44 €.
Dohodovni cenzus (70% od proračunske osnovice) iznosi 309,01 €. To znači da se pravo na doplatak za djecu može ostvariti ako prosječni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 309,01 € mjesečno. Pored navedenog uvjeta, bitno je i da korisnik doplatka živi u kućanstvu s djetetom.

Posebne odredbe za osobe s invaliditetom:

1. Za dijete s težim ili teškim invaliditetom nastalim prije osamnaeste godine života ili za vrijeme redovitog školovanja, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sve dok taj invaliditet postoji.

2. Za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema propisima iz socijalne skrbi, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. Dakle, svota doplatka iznosi 110,36 €.

3. korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja ili im je to pravo prestalo do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pravo na doplatak imati će i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.

Pravo na doplatak za djecu ostvaruje se preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zahtjev se podnosi osobno ili poštom nadležnoj područnoj službi, odnosno područnom uredu i ispostavi HZMO prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, a može se podnijeti i usmeno u zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske.

Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) priznaje pravo na doplatak za pomoć i njegu djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom kojima je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u:

• organiziranju prehrane
• pripremi i uzimanju obroka
• nabavi namirnica
• čišćenju i pospremanju stana
• oblačenju i svlačenju
• održavanju osobne higijene
• obavljanju drugih osnovnih životnih potreba

Ne može se priznati osobi:

1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu
2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima
4. koja je sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
5. koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema drugim propisima
6. koja osobnu invalidninu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima

Može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

• U punom iznosu - priznaje se osobi kojoj je utvrđen treći stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja neovisno o imovinskom i dohodovnom cenzusu.
  • iznosi 120% osnovice (79,63 €)
• U smanjenom iznosu - priznaje se osobi kojoj je utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja pod uvjetom da u prethodna 3 mjeseca prije pokretanja postupka:
  • prosječan mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250 % osnovice (165,90 €)
  • prosječan mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 200 % osnovice (132,72 €)
  • iznos navedenih prihoda umanjuje se za iznos koji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, osoba plaća za uzdržavanje osobe s kojom ne živi
  • prihodom se ne smatraju novčana sredstva ostvarena po osnovi:
    – zajamčene minimalne naknade
    – zaposlenja u javnom radu korisnika zajamčene minimalne naknade
    – dječjeg doplatka
    – privremenog uzdržavanja za dijete prema zakonu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje
    – uzdržavanja za maloljetno i punoljetno dijete ostvarena prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi
    – stipendije za školovanje učenika ili studenata dok traje redovito školovanje ili studiranje (najdulje do 26. godine života)
    – nacionalne naknade za starije osobe
    – naknade troškova prijevoza
    – smještaja
    – prehrane osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi u svrhu zapošljavanja
  •  iznosi 84% osnovice (55,74 €)

(osnovica na temelju koje se izračunava doplatak za pomoć i njegu iznosi 66,36 €)

Vrstu i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege propisuje čl. 47. Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 79/14, 110/14).

Mirovanje prava na doplatak za pomoć i njegu

Korisnik koji:

• se nalazi u istražnom zatvoru
• na izdržavanju kazne zatvora
• u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od 6 mjeseci

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Osobna invalidnina priznaje se djetetu i osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Jedno je od prava iz sustava socijalne skrbi uređeno Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23).

Osobna invalidnina iznosi 232,26 € mjesečno (350% osnovice). Osnovica na temelju koje se izračunava iznos osobne invalidnine iznosi 66,36 €).

Ne postoji imovinski i dohodovni cenzus.

Pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi:

• kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima
• koja osobnu invalidninu ostvaruje prema drugim propisima
• koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima.

Pravo na osobnu invalidninu miruje korisniku koji boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od 6 mjeseci.

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

]]> https://www.savezosit.hr/osobna-invalidnina-2/feed/ 0 https://www.savezosit.hr/uspjesno-zavrsen-projekt-osnazivanje-i-edukacija-roditelja-u-prvim-fazama-suocavanja-s-izazovima-odgoja-djece-s-teskocama-u-razvoju/ https://www.savezosit.hr/uspjesno-zavrsen-projekt-osnazivanje-i-edukacija-roditelja-u-prvim-fazama-suocavanja-s-izazovima-odgoja-djece-s-teskocama-u-razvoju/#comments Wed, 16 Nov 2016 13:41:26 +0000 http://www.savezosit.hr/?p=2755 Dana 4.11.2016. uspješno je završen projekt financiran od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pod nazivom „Osnaživanje i edukacija roditelja u prvim fazama suočavanja s izazovima odgoja djece s teškoćama u razvoju“. Tijekom projekta održala su se dva grupna savjetovanja (25.2.2016. i 27.4.2016.) s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, a u suradnji s Centrom za rehabilitaciju Zagreb – podružnica Sloboština 27.4.2016. održane su psihološka i pravna radionica na kojoj su roditelji imali priliku dobiti pravne savjete, psihološku podršku i razmijeniti iskustva.

Ovdje možete preuzeti prezentacije s održanih radionica i Katalog prava djece s teškoćama u razvoju izrađen u sklopu projekta.

Download (PPT, 2.01MB)

Download (PPT, 310KB)

Download (PDF, 531KB)

P R I J E D L O G ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA možete pogledati i preuzeti u nastavku.

Download (PDF, 133KB)

ODLUKOM USTAVNOG SUDA POKRENUT POSTUPAK  ZA OCJENU SUGLASNOSTI OBITELJSKOG ZAKONA (NN 75/14) S USTAVOM

Ustavni sud Republike Hrvatske, na jednici održanoj 12. siječnja 2015. godine donio je rješenje kojim je pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom novog Obiteljskog zakona (NN 75/14). Do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom Obiteljskog zakona privremeno je obustavljeno izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi novog Obiteljskog zakona.

Do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, primjenjuje se stari Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04., 136/04., 107., 57/11., 61/11. i 25/13).

Link za preuzimanje:

ODLUKA USTAVNOG SUDA – OBITELJSKI ZAKON