Odbor za ravnopravnost spolova održao je 19. rujna 2018. godine tematsku sjednicu u prostorijama Hrvatskog sabora, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (22. rujna). Na sjednici su, osim članova/ca Odbora, sudjelovali i predstavnici/ce nadležnih državnih institucija i organizacija civilnoga društva.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako žene s invaliditetom doživljavaju nasilje gdje god da jesu – u obitelji ili ustanovama u kojima borave. Navela je, da tijekom 2018. godine, nekom obliku nasilja bilo je izloženo 68 žena s invaliditetom, ali mnoge žene ne prijavljuju nasilje jer nemaju povjerenja u sustav. Istaknula je da još uvijek nemamo dovoljno razvijene usluge koje bi tim osobama ulile sigurnost da će biti odvojene od nasilnika. Smatra da je važna suradnja svih ključnih institucija – centara za socijalnu skrb, policije, pravosuđa te organizacija civilnog društva kako bi se ženama s invaliditetom, u slučaju nasilja, na raspolaganje stavili svi potrebni resursi. Zakoni su doneseni ali njihova primjena je u velikom zaostatku te nemamo željene pozitivne pomake.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić ističe kako su žene s invaliditetom višestruko diskriminirane, a time i više izložene raznim oblicima nasilja. Ističe kako njezino Ministarstvo, koje je zaduženo za koordinaciju međuresorne suradnje u tom području, prati provedbu Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom i Nacionalne strategije za borbu protiv nasilja u obitelji, kako bi se učinilo što je više moguće da se žrtvi pruži sve što je potrebno, da je se osnaži i omogući normalan život te da se počinitelja udalji i kazni.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe kako se nasilje u obitelji i nasilje prema ženama seli iz područja prekršajnih djela u područje kaznenih djela što govori o brutalnosti nasilja. Kad je riječ o socijalnim i reproduktivnim pravima izložene su određenim predrasudama i stereotipima, no pozitivno je da od 2013. raste broj žena s invaliditetom koje su postale majke.
Voditeljica SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja Štefica Roginić izvijestila je kako je posljednjih deset godina najviše prijavljeno psihičko, a zatim ekonomsko i tjelesno nasilje te je bilo i nekoliko slučajeva seksualnog nasilja.

Po završetku sjednice zaključeno je da, iako je u proteklih deset godina došlo do vidljivih pozitivnih pomaka kad je riječ o suzbijanju nasilja nad ženama, ti pomaci nisu dovoljni da bi se postigla bolja sigurnost i zaštita žena s invaliditetom.