Odbor za ravnopravnost spolova održao je 19. September 2018. godine tematsku sjednicu u prostorijama Hrvatskog sabora, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (22. September). Na sjednici su, osim članova/ca Odbora, sudjelovali i predstavnici/ce nadležnih državnih institucija i organizacija civilnoga društva.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako žene s invaliditetom doživljavaju nasilje gdje god da jesu – u obitelji ili ustanovama u kojima borave. Navela je, da tijekom 2018. year, nekom obliku nasilja bilo je izloženo 68 žena s invaliditetom, ali mnoge žene ne prijavljuju nasilje jer nemaju povjerenja u sustav. Istaknula je da još uvijek nemamo dovoljno razvijene usluge koje bi tim osobama ulile sigurnost da će biti odvojene od nasilnika. Smatra da je važna suradnja svih ključnih institucija – centara za socijalnu skrb, police, pravosuđa te organizacija civilnog društva kako bi se ženama s invaliditetom, u slučaju nasilja, na raspolaganje stavili svi potrebni resursi. Zakoni su doneseni ali njihova primjena je u velikom zaostatku te nemamo željene pozitivne pomake.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić ističe kako su žene s invaliditetom višestruko diskriminirane, a time i više izložene raznim oblicima nasilja. Ističe kako njezino Ministarstvo, which is in charge of coordinating inter-sectoral cooperation in the area,,bs,Gender Equality Ombudsperson Višnja Ljubicic points out that domestic violence and violence against women go from the area of offense to criminal offenses, which speaks of the brutality of violence,,hr,Upon completion of the session it was concluded that,,hr, prati provedbu Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom i Nacionalne strategije za borbu protiv nasilja u obitelji, kako bi se učinilo što je više moguće da se žrtvi pruži sve što je potrebno, da je se osnaži i omogući normalan život te da se počinitelja udalji i kazni.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe kako se nasilje u obitelji i nasilje prema ženama seli iz područja prekršajnih djela u područje kaznenih djela što govori o brutalnosti nasilja. Kad je riječ o socijalnim i reproduktivnim pravima izložene su određenim predrasudama i stereotipima, no pozitivno je da od 2013. raste broj žena s invaliditetom koje su postale majke.
Voditeljica SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja Štefica Roginić izvijestila je kako je posljednjih deset godina najviše prijavljeno psihičko, a zatim ekonomsko i tjelesno nasilje te je bilo i nekoliko slučajeva seksualnog nasilja.
Po završetku sjednice zaključeno je da, iako je u proteklih deset godina došlo do vidljivih pozitivnih pomaka kad je riječ o suzbijanju nasilja nad ženama, ti pomaci nisu dovoljni da bi se postigla bolja sigurnost i zaštita žena s invaliditetom.
